“Ita asina akordu anuál ba subvensaun públiku ba CET. Subvensaun ne’e ita fahe ba parte haat, ida mak edukasaun ne’e tau 40%, rua ba sosiál tau 30%, Governu inkluziál ne’e 20% no administrasaun nian 10%. Ida-ne’e mak ita fahe ba parte haat hosi subvensaun públiku hamutuk millaun $15,” Hateten, Prezidente CET Bispu Dioseze Baukau, Don Leandro Maria Alves, iha Gabinete Vise-Primeiru-Ministru, iha Palásiu Governu, Kuarta (08/04).
Nia informa, subvensaun publika ne'e aloka persentajen ba edukasaun sei atribui ba nível eskolaridade, edifísiu eskola sira inklui ba profesór sira.
“Millaun $15 ne’e nia ezekusaun hanesan iha Dioseze tolu ne’e. Millaun $15 ne’e tulun ida-ne’ebé mak Governu oferese, tanba ita hatene Igreja hala’o knar iha parte boot. Tanba hanesan edukasaun ne’e Igreja halo knar boot iha ne’ebá. Entaun, ida-ne’e bele hatán ona nesesidade Igreja nian,” Nia esplika.
Iha fatin hanesan, Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador Asuntu Sosias no Ministrus Dezenvolvimentu Habitasaun Komunitariu, Mariano Assanami Sabino hateten, regularmente tinan tinan Governu apoiu subvensaun publika ne'e hodi apoiu ba programa ne’ebé iha tiha ona CET.
Nia dehan, subvensaun publika ne'e la'os novidades foun, maibe ne'e komitmentu Governu nian atu kontinua apoiu ba iha igreja sira ba Dioseze Dili, Baucau no Maliana.
“Ita hatene igreja katolika la'os deit hanesan fatin fi'ar ida, maibe nia hola parte iha luta libertasaun Timor Leste nian. Nune'e papel igreja atu kontinua hola missaun sagradu para atu forma ita nia ema ne'ebe forte,” Tenik nia.
Molok ne'e, Arsebispu Arkiodioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, informa, Conferénsia Epikopál Timorense (CET) utiliza subvensaun millaun $15 ba item tolu importante iha Dioseze Baukau, Dili no Maliana.
"Subvensaun públika ne’ebé mak tinan-tinan no to’o agora, Governu fó ba uma-kreda bazeia ba proposta orsamentál ne’ebé mós episikopál tinan-tinan hatama ba Governu. Proposta orsamentál ne’e iha item tolu mak importante,” Kardeal informa.
Kardeal haktuir, Dahuluk, edukasaun, daruak mak servisu sosiál no ikus mak Governu Igreja nian. Entaun, ko’alia kona-ba edukasaun liga ba formasaun jerál, amu-lulik sira-nia formasaun ba seminarista sira-nian no eskola katólika sira.
“Agora servisu sosiál ko’alia kona-ba harii eskola kapela, asisténsia sosiál sira seluk no Governu Igreja nian mak ko’alia kona-ba tau-matan ba ema ne’ebé mak responsabilidade ba ema ne’ebé mak halo sira-nia servisu,” Don Virgílio Kardeál hateten
Nia dehan, item tolu mak tinan-tinan CET hatama ba Governu no antes atu hetan subvensaun foun sei hatama fali relatóriu ba sosiedade sivil no mós ba nusiantura kona-ba avaliasaun sira.
"Osan millaun $15 labele kobre hotu ba dioseze tolu ne'e. Loos duni publiku kestiona dehan koa'lia kona-ba burokrasia, sertidaun karun ne'e maibé desde iha tinan hirak liubá Konferénsia Episkopál hasai ona regra ida ba parókia no dioseze hotu hodi hakruuk ba regra ida. Entaun, presu sertidaun nian mak ho $5, la liu ida ne'e no laiha ida mak halo urgente,” Bispu Virgílio hato'o.
Kardeál dehan, publiku kestiona presu ne'e dalaruma mosu abuzu ruma iha fatin.
"Ami rekoñese ida-ne'e, tanba dioseze tolu ne'e mai ho nia parókia hamutuk 70-resin. Dala-ruma akontese abuzu ruma, entre sarani ho ema ne'ebé servisu iha kartóriu," Amu Bispu esplika.
Kona-ba burokrasia, Bispu Virgílio akresenta la'ós kazu hotu-hotu tenke ba dioseze maibé iha kazu ruma ne'ebé presiza verifika liliu kona-ba autentidade dokumentu tanba dalabarak mosu iha falsifikasaun dokumentu barak.
“Tanba ema barak mai liuhosi kartóriu sira atu halo falsifikasaun dokumentu, tanba razaun ida-ne'e, ida-ne'ebá, entaun ho ida-ne'e dioseze labele desde kedas iha tempu ne'ebá. Maibé, iha autoridade igreja ne'ebé liuhosi nia sanseleria fó razaun ba sira, oinsá atu muda ne'e, bele muda ka lae, ne'e sanseleria mak deside. Parókia labele halo mudansa ba ema nia naran, data moris sira, tinan moris. Presiza liuhosi kada dioseze nia sanseleria nian,” Kardeál sublina.