Print this page

Folin Rinso $9,600: KAK sei investiga alegasaun mark-up projetu limpeza MS Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Outubru 03, 2025 1384
Diretór Investigasaun Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), José Verdial. Foto:Google. Diretór Investigasaun Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), José Verdial. Foto:Google.

DILI: Komisaun Anti Korrupsaun sei loke prosesu investigasaun ba projetu Fornesimentu Servisu Limpeza no Lavandaria Ministériu Saude ne’ebé ninia orsamentu sa’e drastiku, husi $187,195 iha 2024 ba $410,400 iha 2025, ka sa’e 119%.

Diretór Investigasaun Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), José Verdial hatete, KAK sei husu dokumentus no informasaun importante husi MS no parte kompaña nian.

“KAK sei buka tuir no rekolla dadus sira hotu hodi bele investiga klean, tanba ho objetivu mak asegura transparánsia no prevene korrupsaun iha prosesu atribuisaun kontratu no halo avaliasaun ba riskus korrupsaun,” dehan Diretór ne’e ba Jornalista  INDEPENDENTE, via WhatsApp, Kuarta (01/10).

KAK, nia dehan, bainhira simu informasaun ruma, sei buka tuir hodi bele halo investigasaun klean.

Verdial hatutan, KAK sei la tuur nonook, maibé sei halo averiguasaun hodi halibur informasaun no dadus sira hotu atu bele investiga klean.

"Karik resultadu averiguasaun hatudu iha indisiu ruma mak KAK sei halo auto-partisipasaun ba MP," katak nia.

Iha fatin ketak, Komisariu KAK Rui Pereira hatete, KAK seidauk rejista kazu ida ne'e, maibé nafatin akompaña informasaun sira.

"Ami sei rekolla hela informasaun depois mak ami foin rejista,” dehan Komisariu Rui.

LH: “Manipulasaun ne’e Diabu mós tauk”

Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk (LH), José Alves da Costa, destaka aumentu folin ne’ebé la razoavel.

“Iha tinan kotuk sasan sira ne'e nia folin ne'e normál hela, hanesan Rinso/Daya ne'e $5, maibé agora mai fali iha 2025 ninian Rinso/Daya ne'e nia folin $20. Kustu totál projetu ne'e $193,196, agora mai iha 2025 sa'e kedas ba $410,400, ne'e ita bele dehan mark-up ne'e maka'as tebes."

"Ezemplu ida tan mak aisar ida ne'ebé baibain iha (loza) Xina ne'e ema faan $1 ka $1.50, maibé iha pedidu obra ne'e tau $15 dollar. Ida ne'e hanesan manipulasaun ida ne'ebé diabu mós tauk, ne'ebé ha'u hanoin ne'e tenke investiga," deklara Diretór ne’e iha nia kna'ar fatin, Faról, Kuarta (01/10).

Tuir nia, valor husi projetu limpeza ne’e la lojika ona tanba gasta to’o rihun $400 resin.

“Iha foho ne'ebá sala ida ba estudante mak presiza de'it $15 ka $20 mill ne'e ita osan laiha mais ba hamoos edifisiu de'it, ba limpeza de'it mak ita hasai gastus ida to'o $410,400 ne'e, hanoin lójika ne'e laiha,” dehan nia.

Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo konsidera kustus ba projetu ne’e la lojika duni.

"Tanba de'it ho Rinso ida ne'ebé ho montante ida $9,600 ne'e ita la hatene, serake Rinso ida ne'e atu uza ba halo saida ninian.”

Ho nune’e, Diretór ne’e husu mós ba Parlamentu Nasionál atu halo fiskalizasaun ida ba gastus sira hanesan ne'e.

Hein KAK nia asaun

Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa hein katak KAK hetan ona dadus balun ne’ebé media públika.

"Iha semana kotuk liu ba mós ha'u ko'alia hela ho Adjuntu KAK, nia mós hetan ona informasaun ida ne'e, agora KAK sei halo hela prosesu balun oinsá bele halo investigasaun," dehan José.

Tuir nia, KAK tenke halo atuasaun ida ne'ebé rigór no lalais.

Entretantu, Diretór Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araujo afirma, KAK labele hein de’it ema hatama keixa, maibé tenke foti ona medidas.

“Durante mandatu ita tuur iha ne'ebá hein keixa. Ha'u hanoin KAK iha ninia kompetensia ida bele servisu hamutuk ho instuituisaun sira seluk hanesan PSIK, sira bele halo atuasaun, ba investiga, buka dadus, buka informasaun," nia dehan.

Molok ne’e, bazeia ba dokumentu kontratu ba projetu Fornesimentu Servisu Limpeza no Lavandaria Ministériu Saude nian hatudu aumentu orsamentu ne’ebé drástiku, husi $187,195 iha 2024 sa’e ba $410,400 iha 2025, ka sa’e pursentu 119. Ezemplu simples ida, folin deterjente Rinso ne’ebé sa’e husi $2,400 ba $9,600 ba tinan ida, hamosu deskonfiansa ba pratika mark-up.

Tuir kontratu, kompaña ne’ebé manan projetu oferese servisu limpeza no lavandaria ba edifisiu sira iha Ministériu Saude (MS) kompostu husi: Palacio das Cinzas Kaikoli, Servisu Sentral tuan no Edifisiu DNASH, edifisiu ex SPK Lahane A/B, no Armajen Bebora.

Iha tinan 2024, MS estabelese kontratu ho kompaña Evip-Marel, Unipesoal Lda. ho durasaun tinan ida, hahú husi 01 Maiu 2024 to’o 30 Abril 2025, ho kustu total ba projetu ne’e $187,196.

Iha kontratu ne’e hatete, kada fulan MS sei selu $15,658 ba kompaña. Ba etapa dahuluk, ba fulan ualu (8) nian selu ho montante $125,264, ne’ebé finansia husi Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2024. Ba restu, fulan haat (4) nian, ho montante $62,632, finansia husi OJE 2025.

Bainhira soma hamutuk númeru ne’e, ba projetu ne’e MS sei selu kompaña Evip-Marel ho total orsamentu $187,896. Signifika iha uamentu $700 husi valor kontratu inisiu.

Maske nune’e, iha dokumentus kontratu ho númeru RDTL-MS-UAC-K-24-089, ne’ebé asina husi Ministra Saude, Elia A. A. dos Reis Amaral, ho Diretór Kompaña Evip-Marel Unip. Lda., Bruno Samuel Soares, MS selu kompaña ba durasaun kontratu tinan ida nian ho total $187,196. Enkuantu, iha Grand Total husi tabela orsamentu iha kontratu, orsamentu ne’e sa’e ba $193,861.

Hafoin kontratu ho kompaña Evip-Marel remata, iha 19 Agostu 2025, MS asina tan kontratu ho kompaña Evip Marel II, Lda. ho durasaun tinan ida, hahú husi 01 Agostu 2025 to’o 31 Jullu 2026.

Prosesu pagamentu ba projetu ne’e halo dala rua. Etapa dahuluk, sei selu $171,000 husi OJE 2025, no sei kompleta $239,400 iha OJE 2026.

Ho nune’e, tuir kontratu ho númeru RDTL-MS-UAC-KP-25-030 A, ne’ebé asina husi Ministra Elia ho Diretór kompaña Evip Marel II, José Antonio Pape Granadeiro ne’e, total valor kontratu mak $410,400.

Bazeia ba valor total husi kontratu tinan 2024 no 2025 ne’e hatudu aumentu ne’ebé atinze liu pursentu 119. Maske iha aumentu ne’ebé maka’as, maibé laiha espansaun signifikativa ruma ba servisu sira. Númeru traballadór, tipu servisu, no sasán limpeza nian relativamente hanesan nafatin, só folin unidade nian mak aumenta maka’as.

“Se ita haree, laiha aumentu signifikante. Sasan hanesan, nia kuantidade mós kuaze atu hanesan, maibé nia folin sa’e maka’as,” dehan fonte konfirmadu ida ne’ebé lakohi públika ninia identidade.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 03 Outubru 2025 10:52