Print this page

F-FDTL Lakon Tan Komandante Di’ak Ida Featured

By Pajina Relasaun Publika FDTL Maiu 26, 2023 552
Tenente Koronel Deolindo da Costa Amaral Kodigu  “SARAI” nia Mate isin halot iha Jardim dos Herois Metinaru iha loron 18 Maiu 2023 oras 15:00, Saúdozu Hakotu I’is Iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), iha Loron 28 Fulan Abril tinan 2023  tanba sofre  tensaun no moras iha Ulun Durante Semana rua resin, Saúdozu Hanesan Aswa'in Funu nian ba Nasaun Doben Timor-Lorosae Durante Tinan barak nia Laran. Foto: Pajina Relasaun Publika FDTL. Tenente Koronel Deolindo da Costa Amaral Kodigu  “SARAI” nia Mate isin halot iha Jardim dos Herois Metinaru iha loron 18 Maiu 2023 oras 15:00, Saúdozu Hakotu I’is Iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), iha Loron 28 Fulan Abril tinan 2023  tanba sofre  tensaun no moras iha Ulun Durante Semana rua resin, Saúdozu Hanesan Aswa'in Funu nian ba Nasaun Doben Timor-Lorosae Durante Tinan barak nia Laran. Foto: Pajina Relasaun Publika FDTL.

DILI: Tenente Koronel Deolindo da Costa Amaral Kodigu  “SARAI” nia Mate isin halot iha Jardim dos Herois Metinaru iha loron 18 Maiu 2023 oras 15:00, Saúdozu Hakotu I’is Iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), iha Loron 28 Fulan Abril tinan 2023  tanba sofre  tensaun no moras iha Ulun Durante Semana rua resin, Saúdozu Hanesan Aswa'in Funu nian ba Nasaun Doben Timor-Lorosae Durante Tinan barak nia Laran.

Durante, Ukun Rasik án Saúdozu Deolindo da Costa Amaral "Sarai" Servisu hanesan Membru FALINTIL-Forsa Defeza de Timor- Leste (F-FDTL) hahu husi Funu remata até Hakotu Iis iha HNGV, Durante ne'e Saúdozu Mos sai hanesan Primeiru Komandante no Segundu Komandante ba Komponente Apio de Servisu (KAS) no komponente ne'e rasik agora Muda fali naran ba Unidade Apoio de Servisu (UAS).

"Ita servisu hamutuk, Lao Hamutuk, terus hamutuk ho Saúdozu  laos oitoan, maibe destinu mak termina, husi rai ulun to’o rai ketan no husi tasi feto to’o tasi mane katak ita sae foho hanesan no hakur mota hanesan no tur e toba  hanesan, hato’o mos ba membru FALINTIL-FDTL sira katak; ita mos hanoin no lakon ona komandante diak ida tamba ita hanoin servisu neebe Saúdozu servi hela ba ita tamba Valor servisu neebe lor-loron ita hamutuk iha instituisaun ida nee. husu ba Familia husi Saúdozu nian uma lisan rua, sempre korasjen nafatin tamba ita hotu Tanis, Triste, no lakon ona  ema diak  ida. Tan ne'e husu ba Familia Bo'ot Saúdozu nian hodi korajen naftin no hare oan kiak sira hodi aban bainrua bele konta Historia luta nian no servisu iha Instituisaun F-FDTL nian duran nee Saúdozu halao". “Hatete Xefe Estadu Maior Jenerál das Forsas Armadas Tenente Jeneral Falur Rate La’ek”.

Iha fatin hanesan Eis Xefé Estadu Maior Jenerál Forsas Armadas Tenente Jenerál Lere Anan Timur hateten, iha tinan 24 nia laran Saúdozu hamuruk ho ami agora hanesan bikan doku ona no la hanoin e la konta ona iha uma lisan sira nia, tempu uluk  hanoin mak fo isin lolon tomak no sira nia Vida tomak ba rai doben Timor, ho rai lulik, foho lulik  no matebian sira hotu fo matak malirin no tulun hodi hakat liu situasaun neebe defisil iha tinan 24 nia laran, husik hela familia tomak, ami kontente tebes kuandu hakat liu situan sira nee, hanoin maluk sira rihun ba rihun mate tuir dalan no ami hakat liu sira nia mate sama sira nia ran mai hasae bandeira ba ita nia ukun rasaik aan, ami kontente maibe ami nia maluk sira no kamarada sira neebe ohin loron la hamutuk ona ho ita, husi oan kiak no feto faluk, sira neebe mate iha ai laran sira  nia isin lolon lakon, inan aman sira halerik deit tamba lakon oan diak ida, maibe sira neebe mate iha independensia nia laran, hanesan Saúdozu Sarai husik faluk no Oan Kiak, husik problema ba sira neebe que moris, ami hanesan maun alin neebe kesi ho isin no ran e ami sei hare malu, liliu oan sira mak tenke buka koñese malu, labele lori ema seluk nia oan hanesan nia maun alin, maibe oan sira nee mak tenke koñese malu, tamba aman sira kesi ran ho isin, husu ba Faluk no Oan kiak fo fiar nafatin ba inan aman sira neebe sei moris no maluk sira neebe sei moris, konfia aan  tamba mate nee Deztinu, husi familia lakon ona imi nia  oan ida, Osan Mean neebe imi hadomi teb-tebes iha imi nia uma lisan, maibe ohin loron la hamutuk ona ho imi no lamutuk ona ho ami tamba Destinu. Hateten Eis Chefe Estadu Maior Jeneral Forsas Armada Tenente Jeneál Lere Anan Timor iha Jardim dos Herois Metinaru.

Iha Biban ida ne'e Saúdozu mos hetan Promosaun ba Postu Koronel Tuir dekretu lei No.33/2020 ne'ebe lhe husi Sargentu Mor Alberto Moreira Freitas.

Biografia Saúdozu Nian:

Saúdozu Koronel Deolindo Da Costa Amaral  (Sarai) moris iha Aldeia Afaia Suku Barikafa ( Luro)  dia 27 Outubru 1962 Saúdozu  aktual ho idade 60, oan Husi Aman Naran Leça -Lolo no Inan Inan Bua – Lalu, Saúdozu husik hela nia Kaben Joaninha Maria  no oan nain 6 mak ho naran tuir mai ne'e: Jacob Maria Amaral, Pedrito Maria Amaral, Romario Jofikson Maria Amaral, Deonivio Sarai Maria Amaral, Finisia Sarai Maria Amaral, Renisia Sarai Maria Amaral  (Semana 3 ) no Fila ona Ba aman Maromak nia kadunan Santu.

Saúdozu hahu nia Estudu  Escola Primaria iha Estasaun Micionaria de Luro Kuarta Klasse iha tinan 1971 até 1973, Partisipasaun saúdozu nian iha luta libertasaun Nasional iha Frente Armada hahu husi 1981 até ita hetan ukun rasik an. Saúdozu  ninia dedikasaun exclusivu  20 a 24. Ho Kondekorasaun Ordem da Guerilya  iha dia 19 de Mei de 2007. Iha 1975 saúdozu halo Tinan sanulu resin tolu mak Invasaun Indonesia mai invade Timor-Leste. saúdozu  momentu  ne'eba ho familias tomak iha hotu Partido Fretelin nia mahon okos. Iha 1975 - 1976  saúdozu servisu iha partidu Fretelin nia okos, iha organizasaun ida ho naran (OPJT) Organizasaun Popular Juventude Timor, Iha Tinan 1976 -1977  Saúdozu nia servisu mak ajuda  Ajente do Ensinu sira hanorin maluk juventude no populasaun  an-alfabetu sira, Iha 1977 Saúdozu ho familia tomak evakua hotu ba foho lulik Matebian, mak Forsa Indonesia kaptura Saúdozu ho Familias tomak lori fali ba iha posto Luro. Momentu Indonesia Kaptura Saúdozu  iha loron 18 Novembru 1978.                                                                                                                                                                                                                                           Iha loron 13 Dezembru 1978 Saúdozu ho nia maun Mateus Moreira,  Armando Moreira halo fali ligasaun Servisu hamutuk ho FALINTIL sira iha ailaran mak sira nia naran hanesan, Mau Hunu Bulerek Karataiano. Momentu neeba  nia mak adjunto  Politiku, Dinis Carvalho/ Nelo Kadomi Timor. Momentu neeba komandante Destakamentu, João Batista/Txri Txipi  Assistente Politiku, João Batista/Upu Lai hanesan komandante Seksaun, Pedro/Latu Bere hanesan Assistente Politku ho selu-seuk tan, Ligasaun neebe Saúdozu ho nia maluk sira halao ho ulun sira nee la kotu to`o Tinan 1981.

Iha loron 12 Marsu 1981 tuku rua 02h00 loro kraik Xefé do Suku Luro nian Mateus Sabino, momentu ne'e nia mak DPR haruka senhor ida naran Americo ba bolu Saúdozu  iha  nia uma, rai naran Dalari, lori Saúdozu ba Suku Luro maka DPR refere bolu Komandante nuklir tiga nian naran Domingos Xavio ba lori Saúdozu  ba Komandu Luro/Koramil Luro oras tuku  9 nia laran.  Momentu ne'eba iha oras tuku 11 kalan mak Tentara Timor oan ida naran Pedro, ema Seiçal nia oan ida mak foin ba haruka Saúdozu atu ba fali nia uma, seidauk to`o nia uma, foin to`o suku  Barikafa, seguransa suku nian komesa kaer Saúdozu lori fila fali ba entrega iha suku Luro, to`o tuku ida (1) rai atu naraoman ona. Iha duni kalan ne`e maka DPR Mateus Sabino fila husi posto komando  Indonesia nian (Koramil) ba to`o Guarda suku mak siguransa sira informa Saúdozu nia situasaun ba DPR, mak nia foin haruka  Saúdozu fila fali ba nia uma.

   

Iha dia 14 de Março 1981 dadersan tuku lima (5) madrugada Saúdozu  komesa halai sai husi postu Luro iha nia uma Daralari ba subar iha rai ida naran Ho-Ira, eis aldeia Metateru,  Saúdozu subar iha fatin refere subar loron lima, kalan lima, la han buat ida, tamba ahi laiha, Iha loron 20  Marsu 1981 kalan mak FALINTIL nain 3 husi Lalenu mai buka hetan Saúdozu iha fatin refere, mak lori Saúdozu ba hamutuk ho Guerrilleiru sira iha ailaran Lalenu nian, Iha 1981 Saúdozu ba hamutuk ho Guerrilleio sira, Saúdozu nia dever ba produsaun ka buka hahan no halo servisu Guerrilhleiru  nian, ho seluk tan. maibe Saúdozu seidauk kaer kilat, sei eskolta Responsavel Principal (RP) Latu Bere nian, dever Saúdozu nian mak loro loron ba buka hahan, Iha loron 10  Setembru 1981 Saúdozu lakoi ona eskolta, mak  Responsavel Principal (RP) Latu Bere/ Pedro haruka  ba Primeiru Kompaña iha Talisman, Saúdozu nia dever  lori sana tuir força sira, loron buka hahan,  Iha loron 15 Outuru 1982 Komandu Primeiru Kompaña halo restruturasau ba Força, mak fahe Saúdozu ba primeiru pelotaun, momentu neeba Komandante  Eli Foho Rai Bo`ot, no Saúdozu Ro’odak ninian.

Iha loron 19 Dezembru 1982 Saúdozu nia Pelotaun  halo siguransa ba Komandante  Em Xefé das FALINTIL  Kay Rala Xanana Gusmão aranka husi fatin Home Reisoru ba Sentru Leste. Antes Saúdozu  ho maluk sira atu ba Sentru leste, sira assalta Suku Sagadate hasai hahan no roupa, hodi halo festa komemóra tinan tuan tinan foun 1983 nian, mak aranka liu ba rai naran Mau Bai, hodi Komandante  Em Xefé das Falintil Xanana Gusmão hodi ba hasoru malu ho Generais  Indonesia nian hanesan;  GENERAL  PURWANTO, MAJOR GATOT, KAPITAUN ARIFAN,  MAJOR WILAN ho seluk - seluk tan iha rai naran BUBURAKE, depois ba liu hasoru malu tan ho Governador Indonesia  nian mak naran MARIO CARASCALÃO iha Larigutu.                                                 

 Depois de kontaktu Dame Komandante Eli Foho Rai Boot no Saúdozu Roodak lori Forsa sira fila fali ba iha Ponta Leste, Regiaun um Talisman, Saúdozu  ho ninia maluk sira seluk Pelotaun ida ba integra iha Quintu Kompañia iha Cruzeiru  Same (Regiaun Tres).  Iha loron  05 Juñu 1984 iha fatin rai naran Daulorok zona Soibada nian Kodigu Maria hakilar  mak Komandu  nomeia Saúdozu  sai nudar  Komandante Seksaun Komandu nian iha  5° Kompañia. 

 Iha 1986 Komandu  haruka Saúdozu  ba fali seguransa Primeiru Komandante Brigada Vermelha Komanmdante  Mauk Moruk nian, to`o Krise diresaun nian mosu iha 1986 ema bolu CCF Hudi laran, iha loron ida Komanmdante  Mauk Moruk haruka Saúdozu  ho eskuadra ida halo siguransa ba Segundu Komandante Brigada Vermelha (BV)  Ologari Asuwaiin atu ba esclarese Forças sira iha Sentru leste, hanesan  Destakametu, 3º Kompañia , 4º Kompaña , atu tuir CCF foun, maibe momentu nee Saúdozu  hanoin tuir ladiak, Saúdozu  ho maluk nain rua Komandante seguransa Koko-Vara no Terras kualia, ho Saúdozu Secretariu Konis Santana marka enkontru ida ho Comdop iha rai naran Kodigo Gatot, mak sira ba hamutuk fali ho  4º Unidade iha Rai naran Luharai Bein. Tuir fali mai komandu 40 Unidade haruka Saúdozu fila fali ba 5º Kompañia iha Kruzeiru Same to`o Saúdozu  nia Komandante sira mate hotu, hela mak Komandante Samba Sembilan/biasa bolu Samba mak komanda sira iha neeba.                                                                                                                                                  Iha 1993 Saúdozu hirus malu ho Cmdt samba, Saúdozu lao hamutuk fali ho Chefe Estado Maior Taur Matan Ruak iha Sentru. Iha 1994 Taur Matan Ruak haruka Saúdozu lao hamutuk fali tan ho Grupu Sub Chefe Estadu Maior David Alex Daitula nian iha Baucau, depois ikus fali Saúdozu lao tan ho Cmdt Eli 7 ba to`o Laivai mak fila fali iha 1997 ba Aitana.                                           

Iha 1998 ne`e Taur Matan Ruak fo ordem ba Saúdozu atu prepara fatin no arekada hahan iha Rai ida naran Waimori, Saúdozu  ho nia grupu prepara ba ne`e mak naran Waimori tula neebe Forsa sira iha 1999 Konsetra /Akantona ba, hodi hein ninia vitoria ka Independência Nacional neebe UNAMET  foun tun iha ailaran fuik fatin Waimori Tula.

 Saúdozu muda fali husi Waimori tula ba akantona tan hela iha distrito Aileu tinan rua tan mak foin organizasaun Queen Colleges ba halo survei ka intervista ba ulun bo`ot sira FALINTIL nian atu forma força Defeza iha Timor-Leste.

Saúdozu hahu inkorpora iha Instituição F-FDTL  iha dia 02 de Fevereiru 2001 iha 1˚ Batallaun, iha loron 21 Juñu 2001 Saúdozu  Promove ba Tenente. Iha tinan 2002 Saúdozu kolaka iha 1˚ Batallaun nu’udar 2˚Komandante ba 2˚ Kompaña B, Iha loron 16 dezembru 2005, Saúdozu  promove ba Capitaun, Saúdozu koloka nudar Komandante 1˚ Kompañia Iha 1˚ Batallaun.  Iha Loron 02  Fvereiru 2015 Saúdozu Promove ba Major e koloka iha Componente CAS nudar 2˚ Komandante, Iha Loron 20 Agostu 2022 Saúdozu Promove ba Tenente Coronel Saúdozu koloka iha Kuartel Jenerál iha Inspesaun Jeral.  Ate saudosu hakotu nia is iha Loron 15 Maiu 2023.

Saúdozu fo nia dedikasaun tomak ba Instituição F-FDTL durante tinan Rua nulu resin Rua e atu tama ba tinan rua nulu resin tolu. Durante tinan Rua nulu resin  nia laran ne’e Saúdozu hala’o buat barak hanesan serviço Militar nomos partisipa iha Treinamentu no kursu, sira ne’ebe instituisaun  haruka, mak hanesan tuir mai ne’e :

# Iha loron 19 Fevereiru 2001 tuir kursu de Formasaun Oficiais e Sargentos ( CFO e CFS).

# Iha loron 17 Setembru 2001 tuir kursu Commanders Training and Instructor Course iha Metinaru.

# Iha loron 15 Abril 2004 tuir Kursu Peer Education Training on HIV/AIDS

# Iha loron 17 Juñu de 2004 tuir Out standing Participation the Training on Human Rights,  Constitution, Democracy, Communication and Women’s Right Training.

# Iha loron 14 Fevereiru 2013 tuir kursu Promosaun ba Oficiais Superior.

# Iha loron 09 Abril 2013 tuir kursu Lingua Portuegues.

# Kursu Promosaun Oficiais Superiores (CPOS) iha Instituto Defeza Nacional (IDN-TL).

 # Kursu Estadu Maior Konjuntu e Integradu (CEMCI) iha Institutu Defeza Nacional (IDN-TL)  maibé saúdozu la konsege remata tamba saudozu ni-nia kondisaun saúde.

#  Kursu Kondutor Commanders Training and Instructor Course iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaru.

# Human rights, Construction, Democracy, Communication and Women’s Right Training iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaru.

#  Kursu Peer Leader Training iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaru.

#  Kursu The Roles and Responsibilities of Military Liaison Officers iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaru.

# Kursu treinamentu Ordem Unidas Com Espada iha Sentru Instrusaun Komandante Nicolau Lobato Metinaru.

# Kursu de Pos-Graduação em Estudos politicos e Militares iha Instituto Defeza Nacional (IDN-TL).

Ne’e mak kursu no Treinamentu ne’ebe Saúdozu frequenta durante nia dedikasaun iha Instituisaun F-FDTL, Saúdozu mos hala’o kna’ar ne’ebe Instituisaun fo fiar ba nia durante ne’e. Buat barak mak Saúdozu konsegue halao ona e balun Saúdozu sei halao hela to’o hakotu iis. e espera iha 2023 ne’e nia bele finaliza serviço sira ne’e, infelizmente esperansa sira ne’e la sai ba realidade tamba maromak bolu ona Saúdozu ba iha nia kadunan santu, Tamba ne’e Instituisaun F-FDTL no Familia husi Uma Lisan rua senti lakon tebes nia Membru no Oan ida que hatudu nia dedikasaun no servisu diak tebes ba Instituisaun.

Rate this item
(1 Vote)
Last modified on Sexta, 26 Maiu 2023 11:50