Print this page

Embaixadór Okto afirma komitementu Indonezia apoiu TL sai nasaun dezenvolvidu Featured

By Mariano Mendonça Agostu 18, 2025 159
Embaixadór Repúblika Indonezia mai Timor-Leste, Okto Dorinus Manik. Foto:Google. Embaixadór Repúblika Indonezia mai Timor-Leste, Okto Dorinus Manik. Foto:Google.

DILI: Repúblika Indonezia nu’udar Timor-Leste ninia viziñu ne’ebé iha relasaun istoriku hatudu ninia komitementu atu fó apoiu ba Timor-Leste ninia dezenvolvimentu hodi bele sai nasaun dezenvolvidu.

Komitementu ida ne’e afirma husi Embaixadór Repúblika Indonezia mai Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, bainhira selebra loron independensia Repúblika Indonezia nian ba dala 80, iha 17 Agostu ne’e.
Embaxador Okto hatete, Indonézia kontinua fó prioridade ba relasaun entre Indonezia no TL nu'udar nasaun maun-alin.
"Ita fahe illa hanesan, maibé ita nasaun ne'ebé la hanesan. Ami kontinua fó apoiu ba Timor-Leste hodi sai nasaun dezenvolvidu. Ami agradese tanba fulan Outubru ida ne’e, Timor-Leste sei sai membru permanente ba ASEAN.”
“Ida ne’e sei sai extraordináriu ba ita hotu, ba ita hotu nu’udar família boot ida iha rejiaun ASEAN, no rejiaun ida ne’e sei sai fali forsa boot ida," dehan Embaxador Okto iha Embaxada Indonezia, Farol, Domingu (17/08).
Nia fundamenta, tanba ne’e, Indonézia kontinua kolabora ho Timor-Leste, no governu Timor-Leste kontinua apoia Indonézia nia atividade iha ne’e.
“Obrigado mos ba governu TL ninia apoiu durante ne'e.”
Okto dehan, ninia mandatu nu’udar embaixadór termina iha tinan ida ne'e, maibé durante hela iha ne'e Governu no povu Timor-Leste laran di'ak tebetebes atu bele simu nia ho família no povu Indonézia ne'ebé serbisu iha Timor-Leste.
"Timor-Leste sai estraordináriu ba ha’u no ha’u-nia família. Dala uluk ha'u hela iha ne'e, ha'u sente manas no malirin. La’ós de’it anin ne’ebé sei furak no fresku hela, maibé mós governu no povu Timor-Leste laran di’ak tebes mai ha’u no ha'u-nia família, ami-nia ekipa iha Embaixada Indonézia, no povu Indonézia," nia dehan.
Nune’e, labele haluha oinsá prosesu rekonsiliasaun ne’e nia abut metin ona, no governu Indonézia, fó apoiu tomak ba Timor-Leste nia progresu tomak.
"Ha’u hanoin tanba ne’e mak ha’u agradese katak relasaun entre Indonézia no Timor-Leste kordiál tebes durante ita-nia tempu iha ne’e, no konserteza ita sei kontinua ida-ne’e. Ami nia mensagem atu mantein nafatin unidade ba povu Indonezia iha ne’e, atu mantein nafatin amizade, tanba povu Indonezia hanesan reflesaun ida husi Indonezia iha ita nia relasaun," nia salienta.
Iha serbisu ida ne'e, konserteza halo parte iha família ASEAN ne'ebé luan. Uluk ne’e familia alargada Ilha Timor nian, maibe ida ne’e mak ASEAN, no parte hotu suporta tomak.
"Indonézia hotu-hotu, la’ós governu de’it, mós fó apoiu ba ami. Ne’e la’ós de’it iha setór ekonómiku, maibé iha komunidade relijioza, kuaze distritu hotu-hotu iha konventu ka amlulik. Ita haree padre no madre hira mak iha distritu ida-idak, no sira serbí ho laran-moos ne’ebé estraordináriu, ita-nia irmán sira no povu Indonézia iha-ne’e. Entaun ne’e konserteza povu Timor nia apoiu ba povu Indonézia no iha ne’e," nia dehan.
Enkuantu, tema ba loron Independénsia Indonézia ba dala 80 iha Embaixada Indonézia tinan ida mak ‘Unidade, Soberanu, Povu Prosperu, Indonézia Avansadu’.
"Ida ne’e mak tema ne’ebé ita lori ba aniversáriu tinan ida ne’e nian ba dala 80. Tema ida-ne'e aliña ho Prezidente Prabowo Subianto nia diskursu Estadu uniaun nian iha loron rua liu ba," nia adianta.
Nesesidade atu realiza nasaun Indonézia ida ne’ebé soberanu. Soberania iha ne’e la’os de’it soberania teritorial ba defeza, maibé Indonezia sai nasaun ida ne’ebé bele hamrik ho nia forsa rasik.
Governu atuál nia prioridade, Prezidente Prabowo Subianto, mak soberania ai-han no soberania enerjétika.
"Ita bele haree katak tinan ida ne'e ita iha surplus ida ho foos tonelada millaun 4, dahuluk ba buat ida hanesan ne'e. Ami mós iha programa ai-han ida ho naran "Nutrisaun Gratuita," ne'ebé ami implementa ona ba labarik no inan isin-rua hamutuk millaun 20."
“Ida ne'e la'ós de'it atividade sosiál ida; ida-ne'e kona-ba prepara jerasaun Golden Indonesia ne'ebé matenek, matenek, no saudavel. Entaun, dala ida tan, dehan la'ós atividade sosiál de'it, maibé mós kona-ba prepara jerasaun Golden Indonesia ida.”
Aleinde ne’e, iha programa Programa sira ne’ebé planeia, governu Indonézia planeia hela, inklui lansa programa industriál sira, ne’ebé iha ligasaun ho empregu no bem-estar.
"Tinan ida ne’e, ami mós estabelese ajénsia ida, Antara, ne’ebé investe hela dolar amerikanu biliaun ida. Ida ne’e estraordináriu, no governu Indonézia sei aselera dezenvolvimentu hotu-hotu. Ita hein apoiu husi ita-nia maluk Indonézia sira no diaspora iha fatin hotu-hotu," tenik nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 18 Agostu 2025 17:51