Print this page

Assanami: Proposta OJE 2026 kontinua prioritiza programa protesaun sosiál Featured

By Cesarina de Carvalho Outubru 21, 2025 193
Vise Primeiru Ministru Asuntu Sosiál, no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitaria, Mariano Assanami Sabino. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Vise Primeiru Ministru Asuntu Sosiál, no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitaria, Mariano Assanami Sabino. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Vise Primeiru Ministru Asuntu Sosiál, no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitaria, Mariano Assanami Sabino hatete, iha proposta Orsamentu Jerál Estadu 2026, nia parte kontinua fó prioridade ba programa protesaun sosiál hodi mellora sidadaun sira-nia moris.

Vise PM hatete, inisiativa ida ne'e demonstra kompromisu boot ba nasaun, liu husi justisa sosiál, unidade nasionál no dezenvolvimentu sustentável.

"Reforma karis sosiál ne'e reprezenta no transformasaun estruturál no polítika iha área sosial. Atu promove igualidade, fortalese solidaridade hodi minimiza pobreza, dezigualidade i dezempregu," dehan Assanami iha nia intervensaun durante semináriu panorama orsamentál 2026 ba loron daruak, ne'ebé organiza husi Komisaun C Parlamentu Nasionál trata asuntu Finansa Públika, iha edifísiu Ministéiru Finansa, Aitarak-Laran, Sesta (17/10).

Objetivu, nia dehan, klaru katak estabelese sistema sosial ne’ebé justu liu ba ema hotu, garante protesaun sosiál ba grupu vulneravel sira, no atu aumenta no promove partisipasaun komunidade nian iha dezenvolvimentu sosiál.

Reforma ida ne'e inklui mudansa polítika ba asistensia sosiál, reforma ba sistema seguransa sosiál, no mellora ba servisu saúde no edukasaun .

"Ita fó enfaze ba oportunidades atu reforsa igualdade ba jêneru, ba juventude, atu assegura katak laiha ema ida atu exklui no hela ba Kotuk."

Tuir nia, fó importánsia ba reforma ida ne'e la'ós de'it ba polítika maibé tenke fó totál komitementu, nune’e bele fortalese justisa sosiál, promove unidade nasionál, no hametin konfiansa sidadaun nian ba nasaun.

Assanami fó ezemplu, implementa ba programa promosaun ba dialogu eskolar ho tema 'Dialogu da Paz atraves da Formação do Caráter’ ne'ebé karateriza husi kontribuisaun boot ba pensamentu firme ba mudansa komportamentu liu husi konstrusaun ba paz, konstrusaun estadu, konstrusaun nasaun no karater.

"Husi pillar 4 ida ne'e ita bele kuda no haburas sentidu neon na'in ba ita-nia koesistênsia. Moris ho paz no dame",

Liu husi dialogu sosiál kria motivasaun boot ba estudante atu minimiza konflitu iha eskola no mós iha komunidade.

Aleinde ne’e, nia dehan, prioridade ne’e atu fortifika polítika nasionál ba kombate má nutrisaun.

Nia hatutan, Unidade ba misaun kombate má nutrisaun (UNMICS) estabelese ona Polítika Nasionál Kombate Stuntin (PANKOS), ne’ebé konsege forma ona grupu traballu liña ministeriais hodi implementa Planu Asaun Nasional Multisetorial ba Kombate Stunting, no kria ona sistema informatika online hodi halo tracking ba progresu husi implementasaun programa ka atividades ne'ebé sai nu'udar perioridade husi liña ministeriais hodi kombate Stunting.

Programa prioridade

Assanami hatete, planu atividade MDRAK iha 2026 mak programa funsionamentu no dezenvolvimentu institusional ho sub-programa ida no atividade haat.

Programa reforma polítika públika iha setór sosiál ho sub-programa reforma polítika públika iha karis sosiál ho atividade enkontru regulár grupu traballu tékniku interministeriál iha área sosiál.

Organiza enkontru regular iha nível polítika membru Governu ba área sosiál, diálogu ho estudante, manorin na'in, pesoál saúde no juventude sira.

Akompaña no avalia serbisu setór sosiál iha munisípiu, semináriu ba asuntu transizaun fakuldade medisina iha UNTL no moritoriza ba asuntu implementasaun orden médiku.

"Ba abordajen olístika ida ne'e, atu garante reforma ba karis sosiál sei konkretiza mellora ba kapasidade instituisionál, efikásia ba polítika no promove interasaun sosiál sustentável iha komunidade sira ihá territóriu," nia hatete.

Pontu rua ba MDRAK promove xave mak harii abitasaun komunidade ne'ebé di'ak, seguru, konfortávdl no matak, no revitaliza komunidade liu husi hametin infraestrutura no serbisu baziku ba komunidade sira ne'ebé reziliente.

"Objetivu jerál ministériu nian mak atu hamenus ki'ak, tanba família barak seidauk bele hetan nesesidade báziku, oportunidade ekonómiku mós menus," dehan Assanami.

Tuir nia, dalan ida ne'ebé forte atu halo mudansa mak kria ekonomia lokál ne'ebé auto-sufisiente.

"Se komunidade hetan no gasta lokalmente, osan mós sirkula iha ekonomia lokál, kria empreza foun, hadia asesu ba serbisu no halakon pobreza iha aldeia, no sentru dezenvolvimentu aldeia atu promove interasaun sosiál no koezaun komunidade.”

"Husi sentru ne'e, ita kria espasu seguru no inkluzivu atu halo reuniaun, partilla koñesimentu no planu projetu koletivu. Povu hotu ho nia diferensa halibur hamutuk hodi fahe hanoin.”

Objetivu tuir mai, nia hatutan, influénsia komportamentu pozitivu no aumenta asesu edukasaun.

Ho ida ne'e hakarak influénsia povu nia hanoin no komportamentu atu asegura sustentabilidade, responsabilidade no esperansa.

Tanba ne'e, nia hatutan, edukasaun mak sai xavi hodi aumenta asesu no apoiu literásia.

Objetivu tuir mai mak halakon má nutrisaun, ijéne no inseguransa aihán.

"Ita responde ho promove produsaun aihán lokál, edukasaun nutrisaun hodi muda mentalidade. Alem disso, ami mós hadia ijéne komunidade liu husi projetu saneamentu públiku hanesan sintina públiku. Esforsu sira ne'e signifika família saudável, labarik forte, no sistema alimentár neʼebé reziliénte," Assanami esplika.

Despeza setór kapitál sosiál no dezenvolvimentu umanu

Iha parte setór saúde, orsamentu ne'ebé aloka millaun $138,3, atu halo melloramentu kuidadu primária ospitalár, edifísiu foun pediátriku no ICCU Hospitál Nasional Guido Valadares (HNGV), no reforsa kuidadu preventiva.

Ba setór edukasaun, proposta despeza hamutuk millaun $181,7, ne'ebé hanesan atividade importante sira hanesan edukasaun Pre-eskolár no Báziku, Merenda Eskolár, reabilitasaun no espansaun sala de aula no reforma kurríkulu, rekrutamentu no formasaun ba profesór sira, haforsa edukasaun sekundáriu no superiór.

Despeza ba Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH), proposta despeza millaun $20,6 ida ne'e ba atividade sira hanesan, aliña bolsa estudu ho propriedade nasionál no merkadu traballu, moderniza jestaun fundu sistema dijitál sira hodi garante transparénsia no efisiénsia.

Proposta despeza ba protesaun sosiál no inkluzaun nian millaun $355 aumenta tan millaun $54, ida ne'e ba atividade sira hanesan, programa Bolsa da Mãe, subsídiu kondisionál programa saúde nustrisaun ba inan isin rua, inan fó susu no labarik to'o tinan tolu, apoiu ba ema ho defisiénsia, labarik, kongregasaun relijiozu no sosiedade sivíl, transferénsia ba veteranu sira millaun $188, no transferénsia husi seguransa sosiál millaun $267.

Proposta despeza ba setór kultura no patrimóniu hamutuk millaun $6,3 ba atividade sira hanesan, kontinua prezerva no promove patrimóniu kulturál hanesan muzeu sítiu rezisténsia no seluk tan.

Proposta despeza ba setór juventude no desportu hamutuk millaun $11,6 ba atividade sira hanesan, kontinua kapasita joven no aumenta partisipasaun iha área lideransa no desportu espesialmente área rurál.

Proposta despeza tuir setór infraestrutura no konetividade mak ba estrada no ponte hamutuk millaun $223, ida ne'e foku ba finaliza estrada nasionál kilómetru 250, estrada munisipál 156km, estrada urbana 143km, estrada rurál 640km, no unidade ponte 7 no seluk tan.

Proposta despeza ba bee no saneamentu hamutuk millaun $25,8 ba espansaun ligasaun bee-moos ba uma-kain no mellora kualidade serbisu no seluk tan.

Ba setór eletrisidade hamutuk millaun $138,5, ba monitorizasaun rede enerjia no enerjia renovavel, programa eletrifikasaun rurál liuhusi programa ‘Timor Naroman’ sei liga ba aldeia sira hamutuk 186.

Dezenvolvimentu rural hamutuk millaun $24,1, foku ba aselera reviztalizasaun komunidade no infraestrutura rurál, no seluk tan.

Rate this item
(0 votes)