Durante enkontru, Ana Gomes atualiza katak, prezensa ekipa ne’e iha RAEOA ho konvite hosi Prezidente Autoridade, Régio da Crúz Salu atu estuda no propoin edifísiu bá estabelesimentu Projetu Sentru Interpretativu Istóriku Lifau, esplora mós atividade sira ne’ebé lori valór bá populasaun Oecusse no Timor-Leste.
Tanba durante iha Oecusse, konsege vizita to’o iha Passabe, Nitibé, Citrana hodi haree poténsia imensu, hahú hosi Sentru Istóriku ne’e hodi valoriza materiál sira, téknika konstrusaun nian, atividade ekonómika ne’ebé eziste ona, valoriza mós buat ne’ebé deskreve iha lejenda sira, iha istória Oecusse nian hatudu Lifau nu’udár pontu enkontru kulturál.
“Entaun ami kompriende katak importante mós ba Primeiru no Governu Timor-Leste atu hatene kona-ba projetu ida ne’ebé interesante tebes. Ida ne’e konversa ida útil tebes no sei fó fuan, Ana Gomes hateten hafoin enkontru iha Palásiu Governu, segunda (23/02).
Durante vizita iha RAEOA, Ana Gomes mós lori ho Professór Arquitektu na’in-rua no Professór Antropólogu na’in-ida hosi Portugál ne'ebé hola parte iha ekipa konsultór bá projetu ida-ne'e.
Enkuantu, Autoridade RAEOA deklara ona Projetu Dezenvolvimentu Sentru Interpretativa Istórika Lifau iha tinan 2025 no antes fulan Juñu tinan 2026 kompleta Planu Estratéjiku. Projetu ne’e nu’udár projetu dezenvolvimentu turizmu estratéjiku RAEOA nian bá Timor-Leste.
Projetu ne’e haree liu kona-bá dezenvolvimentu turístiku ida no uza Lifau hanesan potensialidade bá investimentu área turístiku, istóriku no mós icon importante ida bá istória Timor-Leste nian ho Portugál.
Nune’e, Xefe Governu hatudu interese bo’ot, konkorda ho ideia sira ne’e no kuriozu tebes atu haree relatóriu hosi ekipa iha tempu badak.